Video: Organizovanje u medijima
Panel diskusija „Organizovanje u medijima“ održana je trećeg dana konferencije „Povratak utopije 2“ koju su organizovali Mašina i Centar za politike emancipacije. Pogledajte video snimak ovog razgovora.
Panel diskusija „Organizovanje u medijima“ održana je trećeg dana konferencije „Povratak utopije 2“ koju su organizovali Mašina i Centar za politike emancipacije. Pogledajte video snimak ovog razgovora.
Kraj godine samo što nije, socijalizam je sve bliže.
Vlasnik portala Vranjske Vukašin Obradović je danas objavio da je taj medij prestao sa radom.
Tokom prethodne sedmice kompanija Fejsbuk je pokrenula nove promene na društvenoj mreži koju kontroliše.
Brojni fanovi Sinana Sakića godinama unazad pokazuju da njegove pesme ne prestaju da privlače veliki broj ljudi. Međutim, za razliku od mnogih drugih muzičkih zvezda njegove genracije Sinanova popularnost i dalje ostaje ispod radara mejnstrima.
Brojni fanovi Sinana Sakića godinama u nazad pokazuju da njegove pesme ne prestaju da privlače veliki broj ljudi. Međutim, za razliku od mnogih drugih muzičkih zvezda njegove genracije Sinanova popularnost i dalje ostaje ispod radara mejnstrima.
Jučerašnjom akcijom „Stop medijskom mraku“ preko 150 medija i udruženja je skrenuo pažnju javnosti na ugroženost slobode medija. Takvo stanje rezultat je političkih odluka i ekonomskih uslovljavanja koja u sadejstvu stvaraju okvire medijskog tržišta čije karakteristike nisu dobre ni za publiku ni za one koji stvaraju medijske sadržaje.
Deveti dan zaredom u Beogradu je održano masovno protestno okupljanje.
Veliki broj intelektualki i intelektualaca iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske i Srbije kroz saradnju u okviru projekta Jezici i nacionalizmi, izradili su Deklaraciju o zajedničkom jeziku, koja je od juče dostupna javnosti.
Od sutra Mašina uvodi dve značajne novine u radu. Pokrećemo stranicu na engleskom i otvaramo mogućnost za podršku našem radu putem donacija.
Bliži se kraj još jedne godine u kojoj smo svedočili nastavku neoliberalne ofanzive na sva ona javna dobra i usluge koje je naše društvo decenijama solidarno stvaralo.
U subotu, 26. novembra, u organizaciji Internet društva Srbije u beogradskom Centru za kulturnu dekontaminaciju je održana tribina pod nazivom Internet slobode u svetlu TTIP, CETA & TISA.
Informatička javna dobra su u sve većoj meri podložna kapitalističkoj profitnoj logici. Štaviše, ovakvo kapitalističko prisvajanje je primer kako se čak i proizvodnja bazirana na ideji široke dostupnosti i egalitarnosti lako može pretvoriti u svoju suprotnost. Ipak, napor koji hakeri ulažu u razvoj slobodnih softvera može postati važan deo stvaranja alternative, ali je pre toga nužno da oni sami prepoznaju politički značaj sopstvenog rada.
Nakon smena urednika i drugih zaposlenih i postavljanju novog Upravnog odbora, nedavna dešavanja na Radio-televiziji Vojvodine su kulminirala u protestima inicijative “Podrži RTV”. Ovaj direktni otpor i reakcija, pokrenut od samih novinara, izrasta u masovniji pokret koji pokušava da odbrani radna prava zaposlenih ali i da profesionalne zahteve pretvori u socijalne i političke.
Viktor Ivančić se u javnom prostoru pominje kao jedan od osnivača i urednika Feral Tribunea, splitskog političko-satiričnog nedeljnika, ali to svakako nije dovoljno da se opiše njegov rad. Autor je i dva romana, jedne zbirke priča, nekoliko publicističkih i esejističkih knjiga, više od tri decenije ispisuje kolumnu Bilježnica Robija K, kolumnista je tjednika srpske manjine u Hrvatskoj Novosti, sarađivao je ili sarađuje s mnogim medijima (Peščanik, BH Dani i drugi).
Javne digitalne biblioteke koje omogućavaju pristup znanju velikom broju ljudi bez obzira na njihov društveni i ekonomski status – suočavaju se sa različitim pritiscima koje vode ka njihovom gašenju. Iako su akademske i naučne zajednice veliki korisnici ovih biblioteka, oni teško stupaju u njihovu odbranu zbog strukturne uslovljenosti koja ih stavlja u službu privatnih “prestižnih” časopisa.
Nedavno gašenje emisije o poljoprivredi „Dobra zemlja“ je u prvi mah delovalo kao posledica političkih pritisaka odozgo, a zapravo je bilo posledica korporativnog regulisanja medijskog prostora. Iako je odgovarala na određeni javni interes, emisija je ukinuta usled pritisaka za njenom komercijalizacijom, marketinškim i reklamnim praksama, te prinudnim političkim disciplinovanjem.
Nakon što je tokom ustaljenog „tranzicijskog“ puta deindustrijalizovano, Pančevo je nedavno ostalo i bez lokalnih medija. Privatizacija RTV Pančevo se može posmatrati kao paradigma učinaka novih medijskih zakona u kojoj medijski radnici ostaju bez zaposlenja a lokalno stanovništvo bez adekvatnih informacija.
Smanjivanje medijskog pluralizma i koncetracija medijskog vlasništva posledice su delovanja tržišnih odnosa u medijskom sektoru. Dok negativne posledice tih procesa osećaju kako radnici u medijima tako i građani, proklamovani javni interes u medijima nije moguće ostvariti preko principa “privatizacija ili gašenje” kojeg se vlada Srbije drži.
Sporadično jadikovanje nad urušenim kulturnim vrednostima poslednji put se u javnosti pojavilo u liku desničarske studentske organizacije Sistem vrednosti. Njihova akcija i poziv na borbu protiv rijaliti emisija imala je velikog odjeka u javnosti, ali je ipak ostala zatvorena u puko moralisanje o posrnuću nacije. Okvir u kome nastaju rijalitiji – medijski zakoni, privatizacija medija i uslovi proizvodnje su ostali nepomenuti od strane desničara.
U godini u kojoj se u Srbiji očekuje privatizacija ili gašenje više od sedamdeset medija, sve je više rasprava o ulozi medija u očuvanju “javnog” interesa. Ipak, kako bi se u raspravama došlo do nekih konkretnih analiza, neophodno je reflektovati strukturnu ulogu medija u cirkulaciji kapitala, kao i ograničenja državne administracije u regulaciji medijskog polja u okviru kapitalističkih načina proizvodnje.