Narodni forum o vodi, mreža organizacija koja se protivi dominaciji korporativnih interesa u vodnim politikama širom sveta, će na Konferenciji Ujedinjenih nacija o vodi, koja se ovih dana odvija prvi put nakon pola veka, promovisati Manifest vodne pravde.

Voda mora da postane zajedničko dobro jednako dostupno svima, zahtevaju organizacije na konferenciji UN

[featured_caption]

Manifestom se zahteva da voda svuda bude zajedničko dobro, dostupno svima pod jednakim uslovima, te pod javnom upravom. „Korišćenje vode za lične i potrebe domaćinstava mora imati prioritet u odnosu na industrijsku poljoprivredu i industriju“ naglašava se u trenutku u kom sve češće suše jačaju konflikt između korporativnih i interesa ljudi i prirode.

Upravo suprotstavljanje interesima i moći korporacija izrodilo je i prekalilo lokalne organizacije širom sveta koje ovaj manifest objavljuju ujedinjene u Narodni forum o vodi, Peoples Water Forum (PWF). Narodni forum o vodi se razvio kroz organizovanje alternative Svetskom forumu o vodi, koji svake tri godine okuplja predstavnike privrede i javnih institucija „sa upadljivim učešćem multinacionalnih korporacija koje privatizuju i komodifikuju vodu i, između ostalog, intenziviraju otimanje vodoizvorišta“.

Nemate vode? Pijte koka-kolu.

„Voda i sanitarna infrastruktura moraju biti poštovani kao ljudsko pravo, za sve, bez izuzimanja onih za koje u okolnostima ranjivosti, marginalizacije ili siromaštva ovi resursi mogu postati nedostupni“, ističe se u Manifestu vodne pravde, koji je dostupan na našem jeziku, a koji mogu podržati i domaće organizacije. Kako se upozorava:

„Privatizacija, komodifikacija i finansijalizacija vode i sanitarnih usluga ugrožavaju ostvarivanje ljudskih prava, zbog čega ne bi trebalo da ulaze u regulativu na globalnom, nacionalnom ili lokalnom nivo, kao ni u oblasti međunarodne saradnje“.

Iz Narodnog foruma o vodi skreću pažnju na to da je organizator Svetskog foruma o vodi, Svetski savet o vodi, organizacija u čiji sastav pored Ujedinjenih nacija i UNDP-a ulaze i organizacije kojima je u interesu komercijalizacija vode, poput Svetske banke, Aquafeda, Suez-a, Coca-Cole, i kompanije Nestlé. Predstavnici PWF-a smatraju da njihova organizacija već dve decenije uspeva da neguje vrednosti i prakse koje nedostaju na zvaničnim Svetskim forumima o vodi: demokratičnost, pluralitet stavova i brigu za zajednički interes.

Kao nosilac ovih poruka Narodni forum o vodi će učestvovati na Konferenciji Ujedinjenih nacija o vodama, koja se ove godine organizuje prvi put nakon pola veka. Prethodno takvo okupljanje održano je daleke 1977. godine, a ovogodišnje je otvoreno u Njujorku, na Svetski dan voda, 22. marta.

jezerce sa crvenom vodom
Sporno jezerce u selu Gornja Nedeljica; Foto: Stefani Alex Bird / Facebook

UN: Svet slepo putuje vampirskim putem prekomerne potrošnje

Za razliku od Coca-Cole, Ujedinjene nacije proteklih godina sve oštrije zahtevaju da borba protiv klimatskih promena i klimatska pravda postanu prioritet vlada, ali i privrednih subjekata.

Podsetimo, izveštaji Međunarodnog panela o klimatskim promenama Ujedinjenih nacija (IPCC) su čitave prošle godine apostrofirali razlike u ranjivosti na klimatske promene i ekstremne vremenske uslove između bogatih – i odgovornih za stvaranje efekta staklene bašte – i siromašnih, a manje odgovornih zemalja, regija i društvenih grupa.

Radna verzija Šestog izveštaja IPCC-a, koja je procurela početkom 2022. (a kasnije izmenjena pod pritiskom) je eksplicirala da je „Oblik ekonomskog razvoja koji je proizvod prirode kapitalističkog društva… u konačnici neodrživ“, odnosno konstatovala da je drastično smanjenje emisija štetnih materija, koje je neophodno za opstanak živog sveta na Zemlji, nemoguće postići dovoljno brzo u okvirima kapitalističkog modela ekonomije, sa njegovim pretpostavkama o korišćenju sve više i više energije i sirovina.

„Svet slepo putuje vampirskim putem prekomerne potrošnje i prekomernog razvoja“, ističe se i u izveštaju o stanju vodnih resursa na planeti koju su uoči konferencije objavili agencija za vode UN (UN-Water) i UNESCO. Isti izveštaj sumira da oko dve milijarde ljudi nema pristup vodi za piće, polovina čovečanstva trpi nestašicu vode bar delom godine, a oko 3.5 milijardi nema pristup sanitarnim uslugama i infrastrukturi.

Ovi podaci nisu neočekivani. Svetski forum je, primera radi, 2015. u izveštaju Global Risk Report proglasio krizu vodnih resursa „najvećim rizikom za privrede, prirodu i ljude“, u konkurenciji sa, između ostalog, ratovima i tektonskim pokretima. Istraživanja Svetske zdravstvene organizacije pokazuju da bolesti koje su povezane sa neispravnom vodom, sanitarnim uslovima i higijenom, godišnje uzrokuju smrt 1,4 miliona ljudi i skraćenje životnog veka za 74 miliona.

Uprkos tome što se očekuje će se potražnja za vodom do sredine veka povećati za čak 55%, zamenica generalnog sekretara UN Uša Rao Monari (zvanični domaćin UN konferencije o vodi) je za BBC izjavila da „Ima dovoljno vode na planeti ako upravljamo njom efikasnije nego što smo radili poslednjih nekoliko decenija”, prenosi Politika. Ako se nastavi po starom, i UN i druge organizacije predviđaju globalnu krizu vodosnabdevanja (i prateće političke i vojne sukobe).

Reka Temska
Reka Temska na Staroj planini; Foto: Marko Miletić / Mašina

Umesto javno-privatnih, zahtevaju se javno-zajednička partnerstva, uvažavanje tradicija autohtonih naroda i poštovanje radnih i ženskih prava

Za laissez-faire se i u ovoj oblasti najviše zalažu već toliko puta pominjane korporacije, koje će učestvovati i na Konferenciji UN. Iz Narodnog foruma o vodi su ispoljili bojazan da će, „sudeći po temama i spisku prijavljenih organizacija, konferencija u Njujorku će biti još jedan skup na kojem dominiraju korporativni i drugi privatni interesi“, kako je preneo Balkan Green Energy News.

Zato se Manifest vodne pravde zalaže i za to da se „Postojeći krhki multilateralni okviri UN-a moraju prevazići i uvesti međuvladini mehanizmi za brigu o vodama i sanitarnoj infrastrukturi“, tako da „Politike upravljanja vodama moraju dati prioritet održivom upravljanju rekama, jezerima, močvarama, izvorima i vodonosnim slojevima, garantujući im dobar ekološki status, u okviru ljudskog prava na zdravu životnu sredinu i kao ključ za suočavanje sa tekućim krizama zagađenja, deforestacije, dezertifikacije, opadanja biodiverziteta i klimatskih promena“.

U te svrhe, zahteva se da industrijska poljoprivreda i industrija u užem smislu snose odgovornost za upotrebu svih prirodnih resursa, a da se zasluženo priznanje i podrška pruži praksama zajedničkog upravljanja vodama i sanitarnom infrastrukturom koje, između ostalog, promovišu ruralne zajednice i starosedeoci, kroz razvoj javno-zajedničkih partnerstava i uz uvažavanje njihovih znanja i tradicije.

„Autohtoni narodi imaju posebna i neotuđiva prava, kao i sopstvene sisteme znanja i postupanja u harmoničnom odnosu sa vodom“, prepoznaje se u manifestu, „pa države stoga moraju prepoznati njihov status kolektivnih subjekata prava i poštovati njihova teritorijalna prava, pravo na samoodređenje i pravo na to da budu informisani i konsultovani, te da nijedan projekat koji na njih utiče ne može da se sprovede bez njihove dozvole. Treba obezbediti i da se upravljanje uslovima za život autohtonih naroda, uključujući snabdevanje vodom, vrši uz poštovanje njihovih sopstvenih standarda, a u skladu sa Deklaracijom UN o pravima starosedelačkih naroda“.

U svom manifestu Narodni forum o vodi naglašava specifičnu ranjivost i ugroženost žena, ruralnog stanovništva i stanovništva neformalnih naselja u okolnostima krize vodnih resursa, ali i uvezanost mogućnosti ostvarivanja prava na vodu (koje UN formalno prepoznaje kao ljudsko pravo od 2010. godine) sa poštovanjem drugih prava, bez ignorisanja radnih. Zato se navodi i da „Države moraju braniti i garantovati prava radnika, kao i dostojanstvene, fer i jednake uslove za rad“.

Konferencija UN o vodi će trajati do 24. marta, a okupiće oko 6.500 učesnika, uključujući i stotinu ministara i desetak šefova država ili vlada, javlja Politika. Na konferenciji će kao delegatkinja inicijative Pravo na vodu, članice panevropske mreže Evropski pokret za vodu i globalnog Narodnog foruma o vodi, koja je učestvovala u formulisanju manifesta, učestvovati Iva Marković, koja će predstaviti borbe za vodu i vodna dobra u Srbiji i regionu.

I.K.


Warning: Undefined variable $post in /home/masinars/old.masina.rs/wp-content/plugins/gp-premium/elements/class-hooks.php(215) : eval()'d code on line 6

Warning: Attempt to read property "ID" on null in /home/masinars/old.masina.rs/wp-content/plugins/gp-premium/elements/class-hooks.php(215) : eval()'d code on line 6
Prethodni članak

Radnički protesti primorali južnokorejsku vlast da preispita mere povećanja radnog vremena

Bušenje Savskog nasipa se nastavlja uz pomoć policije, građani protestuju

Sledeći članak