O romanu Stjenice Martine Vidaić: Potraga za identitetom – iz grada u provinciju i nazad

U susret razgovoru koji Pobunjene čitateljke organizuju u utorak 13. decembra u 19h u Krokodilovom centru u Beogradu pod nazivom „Štefica Cvek u dijalogu sa prevodiocima/teljkama” objavljujemo tekst Dare Šljukić o romanu „Stjenice“ Martine Vidaić, dobitnice ove regionalne feminističke književne nagrade za 2021.

U susret razgovoru koji Pobunjene čitateljke organizuju u utorak 13. decembra u 19h u Krokodilovom centru u Beogradu pod nazivom „Štefica Cvek u dijalogu sa prevodiocima/teljkama” objavljujemo tekst Dare Šljukić o romanu „Stjenice“ Martine Vidaić, dobitnice ove regionalne feminističke književne nagrade za 2021.

Tko će ostati, tko se vratiti? Oprečne putanje ukrajinskih ratnih izbjeglica u EU-u

U okviru serijala o transnacionalnim migracijama u produkciji Mreže istočnoeuropskih lijevih medija – ELMO objavljujemo podacima bogatu analizu dvosmerne migracije građanki i građana Ukrajine od početka ruske invazije.

U okviru serijala o transnacionalnim migracijama u produkciji Mreže istočnoeuropskih lijevih medija – ELMO objavljujemo podacima pogatu analizu dvosmerne migracije građanki i građana Ukrajine od početka ruske invazije.

Jugoslavija i Zambija – razvoj i nesvrstanost

Uloga socijalističke Jugoslavije u Pokretu nesvrstanih i među afričkim zemljama je danas ili romantizovana ili ismevana. Istraživanje koje je pokrenuto na Univerzitetu u Beču pokušava da kritički analizira i smesti u širi kontekst dokumenta i sećanja na ulogu Jugoslavije u zemljama u razvoju na primeru Zambije. Kratak uvod u ove odnose za Mašinu piše Goran Musić.

Uloga socijalističke Jugoslavije u Pokretu nesvrstanih i među afričkim zemljama je danas ili romantizovana ili ismevana. Istraživanje koje je pokrenuto na Univerzitetu u Beču pokušava da kritički analizira i smesti u širi kontekst dokumenta i sećanja na ulogu Jugoslavije u zemljama u razvoju na primeru Zambije. Kratak uvod u ove odnose za Mašinu piše Goran Musić.

Radnici Fiajta ispred Sava centra

Još jednom o štrajku u Fijatu

Štrajk u Fijatovoj fabrici u Kragujevcu i prestanak proizvodnje automobila u ovom gradu je jedno od značajnijih dešavanja odlazeće godine. Iako su radnici delimično zadovoljni ishodom, iz perspektive sindikata i šireg radničkog pokreta teško je govoriti o uspehu. Tekst Gorana Radlovačkog sumira dešavanja o kojima je potrebno još pričati.

Štrajk u Fijatovoj fabrici u Kragujevcu i prestanak proizvodnje automobila u ovom gradu je jedno od značajnijih dešavanja odlazeće godine. Iako su radnici delimično zadovoljni ishodom, iz perspektive sindikata i šireg radničkog pokreta teško je govoriti o uspehu. Tekst Gorana Radlovačkog sumira dešavanja o kojima je potrebno još pričati.

Snimak ekrana debate

Slavoj Žižek vs. Vivek Čiber: Šta je ideologija, uzrok ili posledica?

Glavna pitanja u ovoj debati su „Šta je ideologija u savremenom kapitalizmu? Kakva je njena uloga u organizovanju klasne borbe?“ Sagovornici su odgovarali sa različitih teorijskih polazišta, ali su se složili oko glavnih zaključaka.* Debatu prepričava Crvena podrška.

Glavna pitanja u ovoj debati su „Šta je ideologija u savremenom kapitalizmu? Kakva je njena uloga u organizovanju klasne borbe?“ Sagovornici su odgovarali sa različitih teorijskih polazišta, ali su se složili oko glavnih zaključaka.* Debatu prepričava Crvena podrška.

David protiv Golijata – Sindikalna pobeda radnika Amazona kao podstrek radnicima širom Amerike

Osnivanje sindikata u magacinima jedne od najvećih kompanija na svetu koja je godinama uspešno sprečavala radničko organizovanje predstavlja jednu od najznačajnijih pobeda radničkog pokreta poslednjih godina. O organizovanju u kompaniji Amazon tokom 2022. godine za Mašinu piše Dragana Mrvoš.

Osnivanje sindikata u magacinima jedne od najvećih kompanija na svetu koja je godinama uspešno sprečavala radničko organizovanje predstavlja jednu od najznačajnijih pobeda radničkog pokreta poslednjih godina. O organizovanju u kompaniji Amazon tokom 2022. godine za Mašinu piše Dragana Mrvoš.

Beogradski centar za bezbednosnu politiku: Dobijamo jaču policiju sa većim ovlašćenjima koja će biti parapartijski aparat

„Novi zakon ne rešava ništa od problema koji u policiji postoje decenijama, a pre svega politički uticaj na operativni rad policije“, smatra Bojan Elek iz Beogradskog centra za bezbednosnu politiku – BCBP.

„Novi zakon ne rešava ništa od problema koji u policiji postoje decenijama, a pre svega politički uticaj na operativni rad policije“, smatra Bojan Elek iz Beogradskog centra za bezbednosnu politiku – BCBP.

Globalni kapitalizam: Posle izbora u SAD – šta sada?

Analizu nedavno održanih izbora u SAD i problema unutrašnje i spoljne polittike koju je profesor Ričard Volf izneo za platformu Democracy@Work prepričava Crvena podrška.

Analizu nedavno održanih izbora u SAD i problema unutrašnje i spoljne polittike koju je profesor Ričard Volf izneo za platformu Democracy@Work prepričava Crvena podrška.

Konstrakta sa uručenim priznanjem

Starenje je budućnost: Nagrada „Ivan Radenković“ je dodeljena Konstrakti

Ovogodišnja dobitnica nagrade „Ivan Radenković‟ je Ana Đurić Konstrakta. O tome zašto je ovo priznanje dodeljeno umetnici koja je učešćem na Evroviziji postala poznata široj javnosti u regionu piše Maja Solar.

Ovogodišnja dobitnica nagrade „Ivan Radenković‟ je Ana Đurić Konstrakta. O tome zašto je ovo priznanje dodeljeno umetnici koja je učešćem na Evroviziji postala poznata široj javnosti u regionu piše Maja Solar.

Rasipanje novca iz budžeta – ima para, ali ne za one kojima su najpotrebnije

I tokom 2022. godine država je smanjivala sredstva za socijalnu pomoć ali i za sprovođenje drugih mera koje bi doprinele smanjivanju nejednakosti. Ujedno u tekućoj godini smo izdvojili rekordne iznose za plaćanje kazni i penala na osnovu tužbi koje protiv države pokreću fizička i pravna lica. Kakav će biti budžet za sledeću godinu znaćemo već danas kada se o njemu diskutuje u Narodnoj skupštini.

I tokom 2022. godine država je smanjivala sredstva za socijalnu pomoć ali i za sprovođenje drugih mera koje bi doprinele smanjivanju nejednakosti. Ujedno u tekućoj godini smo izdvojili rekordne iznose za plaćanje kazni i penala na osnovu tužbi koje protiv države pokreću fizička i pravna lica. Kakav će biti budžet za sledeću godinu znaćemo već danas kada se o njemu diskutuje u Narodnoj skupštini.

Leta kada smo naučili da radimo

O dečijoj književnosti kao nemogućem žanru, ko i kako progovara kroz dečiju književnost, te još malo o filmu Leto kada sam naučila da letim, čitajte tekst Stefana Aleksića.

O dečijoj književnosti kao nemogućem žanru, ko i kako progovara kroz dečiju književnost, te još malo o filmu Leto kada sam naučila da letim, čitajte tekst Stefana Aleksića.

Sportwashing na katarski način

Uoči Svetskog prvenstva u fudbalu, koje se ove godine održava u Kataru, na Olimpijskom stadionu u Berlinu sa tribina se vijorio transparent: „15.000 mrtvih zarad 5.760 minuta fudbala! Stidite se!“. Ovaj transparent je postavio važno pitanje – kako je uopšte moguće da se Mundijal održava u zemlji koja, umesto sportske istorije, ima bogatu istoriju kršenja ljudskih prava. Odgovor je – sportwashing.

Lead: Uoči Svetskog prvenstva u fudbalu, koje se ove godine održava u Kataru, na Olimpijskom stadionu u Berlinu sa tribina se vijorio transparent: „15.000 mrtvih zarad 5.760 minuta fudbala! Stidite se!“. Ovaj transparent je postavio važno pitanje – kako je uopšte moguće da se Mundijal održava u zemlji koja, umesto sportske istorije, ima bogatu istoriju kršenja ljudskih prava. Odgovor je – sportwashing.

panorama beograda

Uvek može da bude još zagađenije – analiza novog izveštaja o kvalitetu vazduha u Republici Srbiji

Dočekali smo, državni izveštaj o kvalitetu vazduha je objavljen i, uprkos metodološkim trikovima i ušminkanom prikazivanju podataka, demantuje tvrdnje predstavnika vlasti da nemamo problem sa zagađenjem.

Dočekali smo, državni izveštaj o kvalitetu vazduha je objavljen i, uprkos metodološkim trikovima i ušminkanom prikazivanju podataka, demantuje tvrdnje predstavnika vlasti da nemamo problem sa zagađenjem.

Pred Svetsko prvenstvo u fudbalu: Katar, sjaj i tama

Ove nedelje u Kataru će biti otvoreno 22. po redu Svetsko prvenstvo u fudbalu, uz Olimpijske igre svakako najpopularnije sportsko takmičenje na planeti koje se održava na svake četiri godine. Kao i mnogi prethodni Mundijali i ovaj je praćen brojnim kontroverzama koje nemaju direktne veze sa samom igrom.

Ove nedelje u Kataru će biti otvoreno 22. po redu Svetsko prvenstvo u fudbalu, uz Olimpijske igre svakako najpopularnije sportsko takmičenje na planeti koje se održava na svake četiri godine. Kao i mnogi prethodni Mundijali i ovaj je praćen brojnim kontroverzama koje nemaju direktne veze sa samom igrom.

Na zapadu zaista ništa novo

O tome da li savremena ekranizacija čuvenog Remarkovog romana „Na zapadu ništa novo“ iz 1929. godine ispunjava očekivanja ili ne postavši jedan od najznačajnijih antiratnih romana 20. veka, te gde su slepe mrlje filma, za Mašinu piše Stefan Aleksić.

O tome da li savremena ekranizacija čuvenog Remarkovog romana „Na zapadu ništa novo“ iz 1929. godine ispunjava očekivanja ili ne postavši jedan od najznačajnijih antiratnih romana 20. veka, te gde su slepe mrlje filma, za Mašinu piše Stefan Aleksić.

Ani Erno: u pozadini nevidljivog kulturnog rata

U nastavku temata o književnom radu ovogodišnje nobelovke Ani Erno, Jelena Lalatović piše o društveno-političkom angažmanu njenog pisanja, naročito onog koji se odnosi na žensku emancipaciju, ali i istoriju (poraza) levice.

U nastavku temata o književnom radu ovogodišnje nobelovke Ani Erno, Jelena Lalatović piše o društveno-političkom angažmanu njenog pisanja, naročito onog koji se odnosi na žensku emancipaciju, ali i istoriju (poraza) levice.

barake gde su smešteni radnici

Kako pomoći žrtvama trgovine ljudima?

Trgovci ljudima često primoravaju žrtve da za njih i u njihovo ime vrše krivična dela poput krađa, dilovanja i razbojništava tokom same situacije eskploatacije. Tako prisiljena žrtva vrši krivično delo ne svojom voljom, dok trgovac ljudima od toga ubira zaradu i istovremeno je drži u podređenom položaju tako što je ucenjuje da će je prijaviti nadležnima za to šta je učinila.

Trgovci ljudima često primoravaju žrtve da za njih i u njihovo ime vrše krivična dela poput krađa, dilovanja i razbojništava tokom same situacije eskploatacije. Tako prisiljena žrtva vrši krivično delo ne svojom voljom, dok trgovac ljudima od toga ubira zaradu i istovremeno je drži u podređenom položaju tako što je ucenjuje da će je prijaviti nadležnima za to šta je učinila.