Da li zaista želimo da budemo srećni?

U našem duboko kriznom vremenu teško je oteti se utisku da se nesreća ustalila kao normalno stanje bivanja čoveka u svetu, te da je u najmanju ruku besmisleno da se uopšte pitamo o mogućnosti sreće. Ipak, odustajanjem od tog pitanja odustajemo li, zapravo, od jednog dubinski društvenog i solidarnog impulsa u nama, propuštamo li mogućnost jedne delotvorne politike sreće?

U našem duboko kriznom vremenu teško je oteti se utisku da se nesreća ustalila kao normalno stanje bivanja čoveka u svetu, te da je u najmanju ruku besmisleno da se uopšte pitamo o mogućnosti sreće. Ipak, odustajanjem od tog pitanja odustajemo li, zapravo, od jednog dubinski društvenog i solidarnog impulsa u nama, propuštamo li mogućnost jedne delotvorne politike sreće?

Ko je kriv za nacifašističke zločine? Politika, istorijski revizionizam i stradanje civila u Drugom svetskom ratu, II deo

Kao što se iz niza komemorativnih praksi u vezi s zločinima nad civilima u Drugom svetskom ratu može zaključiti, bez osnovne vrednosne i faktualne orijentacije u istorijskim narativima, teško je ne podleći nacionalističkim i drugim revizionističkim interpretacijama i manipulacijama, poput novoustanovljenog obeležavanja 21. oktobra, godišnjice streljanja u Kragujevcu, kao „Dana sećanja na srpske žrtve u Drugom svetskom ratu“. Povodom 20. oktobra, Dana oslobođenja Beograda, donosimo tekst u dva dela, koji se bavi rekapitulacijom istorijskog, ratnog i političkog konteksta koji je doveo do zločina, kao i dekonstruisanjem revizionističkih teza i mitova na ove teme.

Kao što se iz niza komemorativnih praksi u vezi s zločinima nad civilima u Drugom svetskom ratu može zaključiti, bez osnovne vrednosne i faktualne orijentacije u istorijskim narativima, teško je ne podleći nacionalističkim i drugim revizionističkim interpretacijama i manipulacijama, poput novoustanovljenog obeležavanja 21. oktobra, godišnjice streljanja u Kragujevcu, kao „Dana sećanja na srpske žrtve u Drugom svetskom ratu“.
Povodom 20. oktobra, Dana oslobođenja Beograda, donosimo tekst u dva dela, koji se bavi rekapitulacijom istorijskog, ratnog i političkog konteksta koji je doveo do zločina, kao i dekonstruisanjem revizionističkih teza i mitova na ove teme.

Ko je kriv za nacifašističke zločine? Politika, istorijski revizionizam i stradanje civila u Drugom svetskom ratu, I deo

Kao što se iz niza komemorativnih praksi u vezi s zločinima nad civilima u Drugom svetskom ratu može zaključiti, bez osnovne vrednosne i faktualne orijentacije u istorijskim narativima, teško je ne podleći nacionalističkim i drugim revizionističkim interpretacijama i manipulacijama. Povodom 20. oktobra, Dana oslobođenja Beograda, donosimo tekst u dva dela, koji se bavi rekapitulacijom istorijskog, ratnog i političkog konteksta koji je doveo do zločina, kao i dekonstruisanjem revizionističkih teza i mitova na ove teme.

Kao što se iz niza komemorativnih praksi u vezi s zločinima nad civilima u Drugom svetskom ratu može zaključiti, bez osnovne vrednosne i faktualne orijentacije u istorijskim narativima, teško je ne podleći nacionalističkim i drugim revizionističkim interpretacijama i manipulacijama. Povodom 20. oktobra, Dana oslobođenja Beograda, donosimo tekst u dva dela, koji se bavi rekapitulacijom istorijskog, ratnog i političkog konteksta koji je doveo do zločina, kao i dekonstruisanjem revizionističkih teza i mitova na ove teme.

MHE na Rupskoj reci: Zločin bez kazne

Meštani i aktivisti pokušavaju da spasu jednu od tri najčistije reke u Srbiji od izgradnje treće hidroelektrane koja bi je, kako tvrde, dokrajčila. Srbija u međuvremenu ignoriše i kritike i apele međunarodnih udruženja za zaštitu životne sredine i Evropske komisije.

Meštani i aktivisti pokušavaju da spasu jednu od tri najčistije reke u Srbiji od izgradnje treće hidroelektrane koja bi je, kako tvrde, dokrajčila. Srbija u međuvremenu ignoriše i kritike i apele međunarodnih udruženja za zaštitu životne sredine i Evropske komisije.

5. oktobar

Dvadeset godina od Petog oktobra: demokratske promene ili duplo golo?

Prošlo je dvadeset godina od Petog oktobra, dana punog nade i euforije, marša odlučnosti, ulaska u promene, u bolji, perspektivniji život. Iako se 5. oktobar 2000. u javnom diskursu pretežno i dalje vidi kao istorijski trenutak, revolucija i početak demokratskih promena, ona energija i očekivanja koje su obeležile svrgavanje Miloševića sa vlasti pre dve decenije danas su sasvim izbledele.

Šta sa specijalizacijom u medicini – kako se višak uspešno pretvara u manjak

Kako smo za samo nekoliko godina od „previše je lekara specijalista“ došli do „premalo ih je“ , te da li će uopšte imati nekog da nasledi starije generacije lekara koji su već sada na korak od penzije, pitanje je o kojima nadležni izgleda ne razmišljaju, niti strateški a kamoli dugoročno.

Kako smo za samo nekoliko godina od „previše je lekara specijalista“ došli do „premalo ih je“ , te da li će uopšte imati nekog da nasledi starije generacije lekara koji su već sada na korak od penzije, pitanje je o kojima nadležni izgleda ne razmišljaju, niti strateški a kamoli dugoročno.

Drugačiji fudbal je moguć – političko mobilisanje navijačkih grupa

Komercijalizacija fudbala je poslednjih decenija u velikoj meri promenila značenje i mesto tog sporta u društvu. Ipak, postoje one navijačke grupe i lokalne zajednice koje pokušavaju da klubove, igru i stadione vrate nazad u lokalne zajednice, pa se tako politički organizuju u borbi za upravljanje klubovima i ujedno jasno istupaju protiv fašizma, rasizma i ksenofobije.

Komercijalizacija fudbala je poslednjih decenija u velikoj meri promenila značenje i mesto tog sporta u društvu. Ipak, postoje one navijačke grupe i lokalne zajednice koje pokušavaju da klubove, igru i stadione vrate nazad u lokalne zajednice, pa se tako politički organizuju u borbi za upravljanje klubovima i ujedno jasno istupaju protiv fašizma, rasizma i ksenofobije.

Operacija Halijard – Pranjani: revizionistički desant na suštinu antifašističke borbe

I dok Vlada Srbije nastavlja da pomera rokove i obilato finansira izgradnju memorijalnog kompleksa u Pranjanima kod Gornjeg Milanovca, posvećenog veličanju narativa o „najvećem spasavanju“ saveznika i „američko-srpskom prijateljstvu“ u toku Drugog svetskog rata, taman ostaje vremena da se zapitamo šta je u svemu tome istina.

I dok Vlada Srbije nastavlja da pomera rokove i obilato finansira izgradnju memorijalnog kompleksa u Pranjanima kod Gornjeg Milanovca, posvećenog veličanju narativa o “najvećem spasavanju” saveznika i “američko-srpskom prijateljstvu” u toku Drugog svetskog rata, taman ostaje vremena da se zapitamo šta je u svemu tome istina.

Strani radnici u Srbiji: U nemilosti mešetara

Na gradilištima širom Srbije inspekcije zaticale državljane Rumunije, Turske, Indije… bez dozvola za rad, socijalnog osiguranja i drugih uslova predviđenih propisima o radu, a uprkos zalaganju sindikata i inspekcija, odgovorni za ove kriminalne radnje retko se privode pravdi i još ređe adekvatno kažnjavaju

Stambeni aktivizam u Evropi za vreme pandemije

Krajem avgusta objavljen je izveštaj o stambenim borbama u Evropi tokom pandemije. Izveštaj je pripremila Evropska akciona koalicija za pravo na stanovanje i grad koju čini trideset organizacija iz dvadeset evropskih zemalja. Među njima su i Združena akcija „Krov nad glavom“, Ko gradi grad, Ne davimo Beograd i Ministarstvo prostora iz Srbije.

Muzičari praznog džepa čekaju da sunce sine

Kada nema profitabilnih koncerata, festivala i drugih masovnih događaja, mašinerija muzičke industrije melje svoju bazu – muzičarke i muzičare. Njih bi se dalo društveno zaštititi, ali postojeća regulacija te radne oblasti daje vlastima odrešene ruke da veliki deo muzičara prepuste nemilosti tržišta, na kojem nema potražnje za njihovom radnom snagom.

Kada nema profitabilnih koncerata, festivala i drugih masovnih događaja, mašinerija muzičke industrije melje svoju bazu – muzičarke i muzičare. Njih bi se dalo društveno zaštititi, ali postojeća regulacija te radne oblasti daje vlastima odrešene ruke da veliki deo muzičara prepuste nemilosti tržišta, na kojem nema potražnje za njihovom radnom snagom.