Dušan Bajatović

Jedan Bajatović plus 99 radnika jednako prosečna plata

Visinu prosečne zarade u Srbiji statistički možemo dobiti tako što saberemo mesečna primanja Dušana Bajatovića, najplaćenijeg državnog funkcionera i minimalne zarade čak 99 radnika i radnica.

Visinu prosečne zarade u Srbiji statistički možemo dobiti tako što saberemo mesečna primanja Dušana Bajatovića, najplaćenijeg državnog funkcionera i minimalne zarade čak 99 radnika i radnica.

Šta se krije iza spora Bijonse i Kelis?

Nakon nedavno objavljenog albuma Bijonse „Renaissance“ usledila je kritika druge poznate izvođačice Kelis povodom semplovanja njenog hita „Milkshake“ bez njenog prethodnog odobrenja. Suština ovog komplikovanog spora nalazi se u pokušajima pojedinih izvođača da progovore o predatorskim praksama u muzičkoj industriji kojima su muzički radnici i radnice izloženi na počecima svojih karijera.

Nakon nedavno objavljenog albuma Bijonse „Renaissance“ usledila je kritika druge poznate izvođačice Kelis povodom semplovanja njenog hita „Milkshake“ bez njenog prethodnog odobrenja. Suština ovog komplikovanog spora nalazi se u pokušajima pojedinih izvođača da progovore o predatorskim praksama u muzičkoj industriji kojima su muzički radnici i radnice izloženi na počecima svojih karijera.

ekološki protest

CINS i BIRN: Ekološki informacioni sistem plaćen iz džepa građana, a autorska i imovinska prava ostala privatnoj firmu

Ministarstvo zaštite životne sredine je platilo uvođenje i nadgradnju sistema za prijavu ekoloških problema 2,6 miliona evra, ali vlasništvo nad sistemom gReact prepustilo privatnoj kompaniji, upozoravaju CINS i BIRN

Ministarstvo zaštite životne sredine je platilo uvođenje i nadgradnju sistema za prijavu ekoloških problema 2,6 miliona evra, ali vlasništvo nad sistemom gReact prepustilo privatnoj kompaniji, upozoravaju CINS i BIRN

radnici u fabričkoj hali

Vučić najavio minimalno povećanje minimalca. Sindikati prete protestima

Ovog leta je diksusija o određivanju iznosa minimalne cene rada za nastupajuću godinu, čini se, počela nešto ranije nego obično. Razlozi za rano postavljanje aktera u ovim pregovorima su sasvim jasni – rast cena hrane, ogreva, benzina, stanovanja i svega ostalog su sasvim očigledni – a minimalac ni ranije nije bio dovoljan da pokrije te troškove.

Ovog leta je diksusija o određivanju iznosa minimalne cene rada za nastupajuću godinu, čini se, počela nešto ranije nego obično. Razlozi za rano postavljanje aktera u ovim pregovorima su sasvim jasni – rast cena hrane, ogreva, benzina, stanovanja i svega ostalog su sasvim očigledni – a minimalac ni ranije nije bio dovoljan da pokrije te troškove.

Velika koalicija regresije. Militarizacija Nemačke od 100 milijardi evra

Gomilanje oružja ne čini Nemačku i Evropu mirnijim ili sigurnijim. Ovaj tekst je zasnovan na govoru koji je autor održao 3. juna 2022. tokom protestnog mitinga u organizaciji partije Die Linke, „100 milijardi za zdravstvo, obrazovanje i pristupačno stanovanje: Nema posebnih sredstava za ponovno naoružavanje!“ ispred zgrade Rajhstaga u Berlinu.

Gomilanje oružja ne čini Nemačku i Evropu mirnijim ili sigurnijim. Ovaj tekst je zasnovan na govoru koji je autor održao 3. juna 2022. tokom protestnog mitinga u organizaciji partije Die Linke, „100 milijardi za zdravstvo, obrazovanje i pristupačno stanovanje: Nema posebnih sredstava za ponovno naoružavanje!“ ispred zgrade Rajhstaga u Berlinu.

higijenski proizvodi

Roze porez – ružičaste naočare ekonomske nejednakosti

Ekonomska (ne)ravnopravnost se ne svodi na pitanje „Koliko vredi ženski rad?“ već podrazumeva i pitanje „Koliko košta biti žena?“. Dok se jaz u platama stidljivo penje na lestvicama političkih agendi međunarodnih organizacija i vlada širom sveta, roze porez ostaje u seni ekstatičnih reklama i obećanja sa bilborda.

Ekonomska (ne)ravnopravnost se ne svodi na pitanje „Koliko vredi ženski rad?“ već podrazumeva i pitanje „Koliko košta biti žena?“. Dok se jaz u platama stidljivo penje na lestvicama političkih agendi međunarodnih organizacija i vlada širom sveta, roze porez ostaje u seni ekstatičnih reklama i obećanja sa bilborda.

žene prolaze pored izloga

Institut za razvoj i inovacije: Predlog olakšica na zarade majki nakon porođaja

Institut za razvoj i inovacije je izradio predlog mere fiskalne politike koji se odnosi na unapređenje položaja žena na tržištu rada nakon porođaja, a sve u cilju rešavanja problema depopulacije u Srbiji.

Institut za razvoj i inovacije je izradio predlog mere fiskalne politike koji se odnosi na unapređenje položaja žena na tržištu rada nakon porođaja, a sve u cilju rešavanja problema depopulacije u Srbiji.

EKO Društvena akcija poziva na program „Ekološki pokreti i društvena kritika“

Novosadsko udruženje EKO Društvena akcija organizuje program koji po prvi put okuplja organizacije iz perifernih i zemalja centra pogođene iskopavanjem litijuma u nameri da se razmenom informacija i formiranjem međunarodne mreže ojača solidarnost među društvenim pokretima.

Novosadsko udruženje EKO Društvena akcija organizuje program koji po prvi put okuplja organizacije iz perifernih i zemalja centra pogođene iskopavanjem litijuma u nameri da se razmenom informacija i formiranjem međunarodne mreže ojača solidarnost među društvenim pokretima.

radnik u pogonu

Povećanje minimalca: „Još jedna u nizu manipulacija i neustavno mešanje predsednika u posao koji nije njegov“, smatra Željko Veselinović

Nakon zahteva sindikata da se minimalna zarada u Srbiji koriguje ne bi li ispratila rastuću inflaciju, predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je njeno povećanje, međutim, ono će biti uveliko anulirano inflacijom kada do njega dođe, smatra predsednik Udruženih sindikata Srbije „Sloga“, Željko Veselinović.

Nakon zahteva sindikata da se minimalna zarada u Srbiji koriguje ne bi li ispratila rastuću inflaciju, predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je njeno povećanje, međutim, ono će biti uveliko anulirano inflacijom kada do njega dođe, smatra predsednik Udruženih sindikata Srbije „Sloga“, Željko Veselinović.

Fijat u Srbiji – Mi smo ono što država subvencioniše

Mesec dana od kada su otpočeli pregovori radnika Fijata i predstavnika kompanije i Vlade rešenje za probleme koji nastaju odlukom menadžmenta da na dve godine prekine proizvodnju se ne nazire. Radnici nastavljaju sa protestima čekajući pisane garancije za ispunjenje njihovih zahteva. U tekstu Gorana Radlovačkog donosimo vam kraću istoriju poslovanja Fijata u Kragujevcu – ko je koliko uložio i šta je ko dobio.

Mesec dana od kada su otpočeli pregovori radnika Fijata i predstavnika kompanije i Vlade rešenje za probleme koji nastaju odlukom menadžmenta da na dve godine prekine proizvodnju se ne nazire. Radnici nastavljaju sa protestima čekajući pisane garancije za ispunjenje njihovih zahteva. U tekstu Gorana Radlovačkog donosimo vam kraću istoriju poslovanja Fijata u Kragujevcu – ko je koliko uložio i šta je ko dobio.

Ziđin saopštio da je miniranje na planini Starica u Majdanpeku mera predostrožnosti, građani i dalje zabrinuti

Snimak miniranja vrha planine Starica, u blizini Majdanpeka, preplavio je društvene mreže petog juna. Ziđin Koper je u međuvremenu objavio da se radi o rušenju nestabilnog dela planinske mase koje je obavljeno u saradnji sa nadležnim institucijama i u skladu sa zakonom. Stanari obližnjih kuća se, ipak, žale na to da o dinamitiranju nisu obavešteni unapred, ispoljavajući istovremeno nepoverenje u dobre namere Ziđina.

Snimak miniranja vrha planine Starica, u blizini Majdanpeka, preplavio je društvene mreže petog juna. Ziđin Koper je u međuvremenu objavio da se radi o rušenju nestabilnog dela planinske mase koje je obavljeno u saradnji sa nadležnim institucijama i u skladu sa zakonom. Stanari obližnjih kuća se, ipak, žale na to da o dinamitiranju nisu obavešteni unapred, ispoljavajući istovremeno nepoverenje u dobre namere Ziđina.

Reciklaža ekektričnog otpada

Ima li u Srbiji zelenih poslova?

Rastuća ekološka i klimatska kriza nameću potrebu za transformacijom ekonomije u pravcu izmene dominantnih obrazaca proizvodnje dobara i usluga na način koji ne vodi uništavanju životne sredine. Promena između ostalog zahteva izbacivanje iz upotrebe fosilnih goriva koja su glavni uzročnik emisije gasova staklene bašte i njihovu zamenu obnovljivim izvorima energije, upotrebu tehnologije i proizvodnih procesa koji su klimatski i ekološki neutralni, kao i proizvodnju dobara i usluga korisnih za životnu sredinu.

Rastuća ekološka i klimatska kriza nameću potrebu za transformacijom ekonomije u pravcu izmene dominantnih obrazaca proizvodnje dobara i usluga na način koji ne vodi uništavanju životne sredine. Promena između ostalog zahteva izbacivanje iz upotrebe fosilnih goriva koja su glavni uzročnik emisije gasova staklene bašte i njihovu zamenu obnovljivim izvorima energije, upotrebu tehnologije i proizvodnih procesa koji su klimatski i ekološki neutralni, kao i proizvodnju dobara i usluga korisnih za životnu sredinu.

ljuljaške pored rudnika

RERI i Društvo mladih istraživača smatraju da Ziđin u Boru nezakonito gradi postrojenje za tretman otpadnih voda

Zbog osnovane sumnje da je Ziđin Koper gradio bez građevinske dozvole i saglasnosti na studiju o proceni uticaja na životnu sredinu Regulatorni institut za obnovljivu energiju i životnu sredinu i Društvo mladih istraživača iz Bora su od nadležnih ministarstava zahtevali vanredni inspekcijski nadzor.

Zbog osnovane sumnje da je Ziđin Koper gradio bez građevinske dozvole i saglasnosti na studiju o proceni uticaja na životnu sredinu Regulatorni institut za obnovljivu energiju i životnu sredinu i Društvo mladih istraživača iz Bora su od nadležnih ministarstava zahtevali vanredni inspekcijski nadzor.

kancelarija

Nečastivo trojstvo kapitala: BlackRock, Vanguard i State Street

Ko donosi odluke o ulaganjima u prljave industrije, trgovinu oružjem, monokulturnu poljoprivredu i slične tekovine koje moramo prevazići zarad održive, ljudske i solidarne budućnosti? Deo te moći je koncetrisan u svega nekoliko kompanija čiji su pipci prisutni i u Srbiji.

Ko donosi odluke o ulaganjima u prljave industrije, trgovinu oružjem, monokultrnu poljoprivrednu i slične tekovine koje moramo prevazići zarad održive, ljudske i solidarne bodućnosti? Deo te moći je koncetrisano u svega nekoliko kompanija čiji su pipci prisutni i u Srbiji.

Šta je sa razlikama između proizvedene i naplaćene struje?

Dok iz državnog vrha stižu kontradiktorne izjave o poskupljenju struje, stručnjaci ukazuju na to da se električna energija gubi zbog neodržavane infrastrukture, ali i krađe.

Dok iz državnog vrha stižu kontradiktorne izjave o poskupljenju struje, stručnjaci ukazuju na to da se električna energija gubi zbog neodržavane infrastrukture, ali i krađe

Korporativni zločini u ekonomiji honorarnih poslova

Platformske kompanije izbjegavaju zakonsku odgovornost time što odbijaju svoje radnike smatrati zaposlenicima, no to je tek dio priče. Deliveroo, Uber Eats i Glovo efikasno prebacuju rizike na dostavljače i potiču ih na kršenje zakona, na temelju čega prosperiraju u ekonomiji honorarnih poslova (gig ekonomiji).

Platformske kompanije izbjegavaju zakonsku odgovornost time što odbijaju svoje radnike smatrati zaposlenicima, no to je tek dio priče. Deliveroo, Uber Eats i Glovo efikasno prebacuju rizike na dostavljače i potiču ih na kršenje zakona, na temelju čega prosperiraju u ekonomiji honorarnih poslova (“gig economy”).

buvljak

Svakih 30 sati jedna osoba postane milijarder, a milion ljudi osiromaši, upozorava Oxfam

U protekle dve godine milijarderi su zgrnuli više nego od početka veka, tako da je njihovo bogatstvo sada trostruko veće nego 2000. godine, odnosno čitavih 13.9% svetskog BDP-a, izveštava Oxfam.

U protekle dve godine milijarderi su zgrnuli više nego od početka veka, tako da je njihovo bogatstvo sada trostruko veće nego 2000. godine, odnosno čitavih 13.9% svetskog BDP-a, izveštava Oxfam.

Višestruka kriza izazvala gubitak 112 miliona poslova sa punim radnim satima, ocenjuje Međunarodna organizacija rada

U prvom kvartalu 2022. prekinut je oporavak globalnog tržišta rada od posledica ekonomske krize uzrokovane pandemijom koronavirusa, pokazuje deveto izdanje Monitora sveta rada koji objavljuje MOR.

U prvom kvartalu 2022. prekinut je oporavak globalnog tržišta rada od posledica ekonomske krize uzrokovane pandemijom koronavirusa, pokazuje deveto izdanje Monitora sveta rada koji objavljuje MOR.