Šta je to prekarni rad i zašto se on tiče mladih?
U Domu omladine Beograda organizovana je javna tribina na kojoj se govorilo o prekarizaciji radnih odnosa i njihovom uticaju na položaj mladih ljudi na tržištu rada.
U Domu omladine Beograda organizovana je javna tribina na kojoj se govorilo o prekarizaciji radnih odnosa i njihovom uticaju na položaj mladih ljudi na tržištu rada.
Sve većem broju ljudi rad preko interneta postaje osnovni izvor prihoda. Međutim, frilenseri koji svoje usluge pružaju preko interneta i od čijeg rada kompanije ostvaruju profite nemaju nikakvu radnu i socijalnu zaštitu. Postavlja se pitanje kako organizovati borbu ovih radnica i radnika?
Masovni odzivi raznoraznim posredničkim agencijama za zapošljavanje koje nude isključivo privremena zaposlenja ili jednostavno “iznajmljivanje” radnika drugim poslodavcima, sve su češća pojava i u Srbiji. Donošenje nepovoljnog zakona o agencijskom radu i njegovo buduće regulisanje samo će pogoršati i onako urušene radne odnose.
Romantizacija privlačnih i kreativnih poslova dodatno maskira mehanizme eksploatacije rada.
Da su radna prava zaposlenih u Srbiji drastično ugrožena više nije novost. Važeći Zakon o radu, usvojen 2014. godine, ključni je dokument koji legitimiše nizak stepen zaštite radnika i mogućnosti ostvarivanja prava koja proizlaze iz radnog odnosa. Da stvar bude teža, izmene u pravnom sistemu dovele su do toga da je radnicima često gotovo nemoguće sudsko ostvarivanje prava.
Ekonomija pune zaposlenosti povećava životni standard i pregovaračku moć radnica i radnika. Podrivanjem moći kapitala, otvara se mogućnost radikalnoj transformaciji društva.
Video „Raditi za GEOX u 21. veku - Slučaj Srbije“ donosi direktna svedočenja radnica i radnika ove firme o njihovom iskustvu na radu i posledicama koje on nosi.
Video „Raditi za GEOX u 21. veku – Slučaj Srbije“ donosi direktna svedočenja radnica i radnika ove firme o njihovom iskustvu na radu i posledicama koje on nosi.
Nedavna pobuna radnica i radnika u Geoxu ukazala je javnosti na loše radne i materijalne uslove u toj fabrici. Iako poboljšanja postoje, najnoviji izveštaji pokazuju da i dalje postoji dosta nedostataka kao i njihovu uslovljenost tržišnim mehanizmima u industriji obuće.
Nedavna pobuna radnica i radnika u Geoxu ukazala je javnosti na loše radne i materijalne uslove u toj fabrici. Iako poboljšanja postoje, najnoviji izveštaji pokazuju da i dalje postoji dosta nedostataka kao i njihovu uslovljenost tržišnim mehanizmima u industriji obuće.
U fabrici Fori tekstil u Kragujevcu došlo je do pobune oko četiri stotine radnica.
Samo sedam dana nakon što je protestom pred zgradom vlade Konfederacija slobodnih sindikata iznijela zahtjev za besplatnim zdravstvom i školstvom, na istom mjestu okupilo se nešto više od hiljadu ljudi na protestu Unije sindikata prosvetnih radnika Srbije.
Oko tri hiljade radnica i radnika prisustvovalo je današnjem protestu ispred vlade Srbije koji je organizovala Konfederacija slobodnih sindikata (KSS).
Početkom decembra prošle godine Dr Mario Reljanović je na naš poziv u beogradskom Domu omladine održao predavanje „Radna prava i strane investicije“.
Novi protest radnika i radnica Industrije mašina i traktora (IMT) organizovan je juče na šezdesetdevetu godišnjicu od osnivanja ove firme.
Na pitanja o dešavanjima u fabričkim halama poznatih stranih kompanija u Srbiji političari osiono odgovaraju hvalospevima o privrednim „uspesima“ nastalim na osnovu debelih javnih subvencija. Ipak, iskustva radnica iz fabrika poput Geoxa u Vranju, otkrivaju nam stvarnu cenu takvog uspeha. Neredovni ugovori, mobing, psihijatrijska lečenja, stalne intervencije hitne pomoći samo su deo surove stvarnosti o kojoj svedoče radnice i radnici Geoxa.
Na pitanja o dešavanjima u fabričkim halama poznatih stranih kompanija u Srbiji političari osiono odgovaraju hvalospevima o privrednim „uspesima“ nastalim na osnovu debelih javnih subvencija. Ipak, iskustva radnica iz fabrika poput Geoxa u Vranju, otkrivaju nam stvarnu cenu takvog uspeha. Neredovni ugovori, mobing, psihijatrijska lečenja, stalne intervencije hitne pomoći samo su deo surove stvarnosti o kojoj svedoče radnice i radnici Geoxa.
Iako je sezonski rad oduvek bio „siva zona“, decenijski procesi deindustrijalizacije i sveopšte prekarizacije stanovništva su učinili da postane osnovni izvor prihoda mnogim domaćinstvima. Najavljen s ciljem zaštite prava radnika i radnica u ovom polju, novi Zakon o sezonskom radu u realnosti će ograničiti mogućnost zarađivanja na taj način, isključiti mnoge kategorije i otežati mogućnost organizovanja radništva u ovom sektoru.
Radnici i radnice IMT-a su danas organizovali protest ispred vlade republike Srbije sa zahtevom da se njihova fabrika ponovo otvori i pokrene proizvodnja. Oni su zahtevali sastanak sa premijerom, međutim to im nije omogućeno pošto je, kako im je rečeno na ulazu u zgradu, „premijer na putu“.
Proporcijalni odnos evropskih integracija i radnih prava je sve vidljiviji. Što smo bolji učenici i bliži Evropskoj uniji to su radna prava niža, a eksploatacija rada veća. Količina sloboda raste samo investitorima čija se komocija gradi na leđima radnica i radnika koji su sistemski maltretirani.
Proporcijalni odnos evropskih integracija i radnih prava je sve vidljiviji. Što smo bolji učenici i bliži Evropskoj uniji to su radna prava niža, a eksploatacija rada veća. Količina sloboda raste samo investitorima čija se komocija gradi na leđima radnica i radnika koji su sistemski maltretirani.
U potpunosti nemarni odnos velikih sindikalnih centrala prema katastrofalnom stanju radnih prava, ove godine je kulminirao u povodu Praznika rada. Izostankom organizovanja prvomajskog protesta, štaviše, cinično prebacujući odgovornost za to na same radnike, sindikalni lideri su pokušali da ukinu mogućnost da oni koji tog dana, ipak žele da se priključe protestnoj šetnji, to i urade. Postavlja se pitanje, kome i čemu oni zaista služe?
Kako repolitizovati koncept klase i kako danas misliti i praktikovati klasnu politiku? Između svakodnevne borbe za nadnice, stanovanje, penzije, socijalno osiguranje i pokušaja ponovne univerzalizacije same uloge (radničke) klase, novi društveni pokreti, novi i stari sindikati, te masa nevidljivih prekarnih radnika i radnica povučenih iz društvenog života, pokušava da artikuliše klasnu borbu u novim okolnostima.
Stabilni ekonomski rast Nemačke za cenu ima i sve veću socijalnu nejednakost stanovništva. Neoliberalno restrukturiranje dovelo je do rapidnog smanjenja stalno zaposlenih radnika, dok je broj prekarnih, privremeno zaposlenih naglo rastao. Uprkos novim zakonima koji otežavaju ostvarivanje prava radnika, talas štrajkova tokom ove godine je doveo u pitanje ekonomski model Nemačke.
Nedavni korupcijski skandal u FIFA-i samo je potvrdio ono što je već odavno poznato – promena u načinu funkcionisanja pretvorila je ovu organizaciju u moćnu korporativnu strukturu, koju sponzorišu velike svetske kompanije. Međutim, pravi skandal u pozadini međunarodnog fudbala i najavljenih svetskih prvenstava u Kataru i Rusiji jeste direktna i indirektna eksploatacija zemalja i radnika na “globalnom jugu”, brutalno radno vreme i duboko nebezbedni uslovi rada koji dovode do smrti na hiljade radnika.
U moru dominantnih tvrdnji u kojima se tržište i neoliberalna ekonomija predstavljaju kao “neutralne” i “univerzalne” kategorije, dok se socijalizam interpretira kao “neodrživ sistem” više je nego potrebno osvrnuti se i diskutovati realno postojeće koncepte jugoslovenskog sistema, poput društvenog vlasništva, samoupravnog planiranja, uvođenja doprinosa usmeravanih u različite fondove, svima dostupnog obrazovanja i zdravstvenih usluga.